Von der Leyen obećala je kompetitivniju Europu. Kako joj ide?

Nekoliko mjeseci ranije dvojica bivših talijanskih premijera — Enrico Letta i Mario Draghi — objavili su dva oštra izvješća o jedinstvenom tržištu i konkurentnosti EU-a. Oboje su naglasili potrebu za dramatičnim zaokretom u politici kako bi se europsko gospodarstvo vratilo na pravi put.

Industrijski divovi Europe također su snažno lobirali za plan kojim bi se zaustavio gospodarski pad, okupivši se u lučkom gradu Antwerpenu kako bi pozvali na Europski industrijski dogovor. I, naravno, američki predsjednik Donald Trump upravo je bio izabran u Bijelu kuću, što je dodatno povećalo osjećaj hitnosti za jačanje europske ekonomije.

Tako je rođena Komisija za konkurentnost. To je, rekla je von der Leyen Europskom parlamentu, cilj oko kojeg će Komisija usmjeriti svoj rad u sljedećih pet godina.

Kako onda stoje stvari? POLITICO je proučio prošlogodišnji govor i obećanja politike. Evo pregleda koliko je Komisija dosad isporučila.

Kompas konkurentnosti

Što je rekla VDL: „Mogu najaviti da će prva velika inicijativa nove Komisije biti Kompas konkurentnosti. To će usmjeravati naš rad tijekom cijelog mandata.“

Kako ide: Kompas konkurentnosti doista je bio prva inicijativa ove Komisije, iako je predstavljen dva tjedna kasnije od planiranog zbog von der Leyenine upale pluća u siječnju.

Kako se očekivalo, kompas je iznio inicijative Komisije za ovaj mandat — od smanjenja birokracije i rješavanja problema visokih cijena energije do obećanja napretka prema dugo očekivanoj uniji tržišta kapitala — iako je nedostajalo konkretnih prijedloga, na razočaranje poduzeća. Von der Leyen je plan predstavila kao Draghijevo izvješće prevedeno u akcijske inicijative. No, prema analizi Europskog vijeća za inovacije politike, tek je trećina prijedloga iz izvješća dosad postala stvarnost.

Ocjena: 3,5/5

Zatvaranje inovacijskog jaza

Što je rekla VDL: „Osigurat ćemo da naše male tvrtke, naši startupovi i scale-upovi, mogu napredovati ovdje u Europi.“

Kako ide: Jasno je da je potrebno više od godinu dana da bi se nadoknadile godine zanemarivanja europskih startupova. Komisija je predstavila niz strategija koje daju uvid u to kako želi poticati mlade tehnološke tvrtke u Europi: jednu o umjetnoj inteligenciji, jednu o kvantnim računalima i jednu posebno o startupovima i scale-upovima.

Ali europski tehnološki osnivači i investitori žele vidjeti više od samih strategija, a sljedeći mjeseci bit će presudni. Početkom 2026. Komisija bi trebala predstaviti prijedlog harmoniziranog skupa korporativnih pravila, što bi startupovima trebalo omogućiti brže širenje diljem Unije. Put do tog prijedloga nije bio bez trzavica, uz napetosti unutar Komisije i otpor industrije oko pravne osnove.

Ocjena: 3/5

Čisti industrijski dogovor

Što je rekla VDL: „Predložit ćemo Čisti industrijski dogovor u prvih 100 dana mandata.“

Kako ide: Prije isteka prvih 100 dana pojavio se Čisti industrijski dogovor. Do sada, dobro. No strategija — plan dekarbonizacije teške industrije EU-a, poticanja novih čistih tehnologija i osiguravanja njihove globalne konkurentnosti — većinom ostaje obećanje na papiru.

Glavni pomaci do sada bili su na strani financiranja, s prijedlogom novog okvira državne pomoći, Fonda za konkurentnost vezanog uz dugoročni proračun EU-a i setom poreznih poticaja prije ljeta. Ali dok novi prijedlog državne pomoći daje jasne smjernice kako vlade mogu poduprijeti industrijske projekte, neki smatraju da to nije dovoljno.

Konkretan plan za poticanje potražnje za klimatski prihvatljivim proizvodima očekuje se do kraja godine. Još se čekaju i detaljne mjere za osiguranje opskrbe kritičnim sirovinama i sklapanje čistih međunarodnih trgovinskih partnerstava. Ključno, Komisija još nije isporučila značajan napredak po najhitnijem zahtjevu industrije: nižim cijenama energije.

Ocjena: 3/5

Strateški dijalog o budućnosti automobilske industrije

Što je rekla VDL: „Zajedno moramo osigurati da se budućnost automobila i dalje stvara u Europi.“

Kako ide: Da je dovoljno samo strateških dijaloga i akcijskih planova, europski proizvođači automobila već bi bili bez konkurencije. Von der Leyen je nakon svog govora pokrenula strateški dijalog, gdje je glavni cilj direktora bio izboriti ublažavanje ciljeva emisija za 2025. — što je zasad i jedini opipljiv rezultat.

Akcijski plan za automobilsku industriju obećavao je razvoj europskog sektora baterija i smanjenje birokracije radi bržeg napretka u autonomnoj vožnji. No šest mjeseci kasnije malo toga je ostvareno, a industrija je opet s novim zahtjevima oko standarda emisija — ovaj put u vezi s de facto zabranom motora s unutarnjim izgaranjem 2035.

Ocjena: 3/5

Smanjenje troškova energije

Što je rekla VDL: „Mnogo smo učinili kako bismo odgovorili na rusku ucjenu energijom i visoku inflaciju koja je uslijedila. Ali cijene energije moraju još pasti.“

Kako ide: Cijene plina ni struje nisu značajno pale u protekloj godini — ali realno, takav brzi pad bio je nemoguća misija. Ipak, EU nije mirovala: Bruxelles je predstavio nacrt plana za „priuštivu“ energiju u nadolazećim godinama.

Iznenađenje je izazvao europski povjerenik za energiju Dan Jørgensen kada je predložio potpunu zabranu uvoza ruskog plina do kraja 2027. Istodobno, obećanje Unije da će kupiti plin vrijednosti milijardi dolara iz SAD-a kako bi umirila predsjednika Trumpa izazvalo je skepticizam stručnjaka i bijes klimatskih aktivista.

Ocjena: 3/5

Slobodna i poštena trgovina; jačanje ekonomske sigurnosti

Što je rekla VDL: „Znamo da prevelike ovisnosti brzo mogu postati ranjivosti [...] Trebamo slobodnu i poštenu trgovinu kako bismo diverzificirali svoje dobavljače [kritičnih minerala].“

Kako ide: U odnosu na prvi mandat, von der Leyen sada ima više vjetra u leđa kad je riječ o slobodnoj trgovini — a Trumpov trgovinski rat s carinama tome čak pomaže. U protekloj godini Komisija je ostvarila napredak u pregovorima s državama bogatima mineralima: dogovor s Mercosurom (Brazil, Argentina) konačno je sklopljen, a obnavljaju se i odnosi s Australijom, vodećim proizvođačem rijetkih zemnih elemenata i litija.

Na fronti ekonomske sigurnosti zakonodavni rad nešto je usporio — djelomično jer se države boje prepustiti previše ovlasti Bruxellesu. I povjerenik za trgovinu i ekonomsku sigurnost, Maroš Šefčovič, i njegovo tijelo dobili su novi naziv s tim pojmom. Do kraja 2025. Bruxelles bi trebao predstaviti novu „doktrinu ekonomske sigurnosti“, pa će se vidjeti je li riječ o pravoj strategiji ili samo o PR-u.

Ocjena: 4/5

Zakon o kritičnim lijekovima

Što je rekla VDL: „[Povjerenik za zdravlje] Olivér Várhelyi vodit će naš rad na biotehnologijama, a njegov će prvi prioritet biti Zakon o kritičnim lijekovima.“

Kako ide: Sasvim dobro. Povjerenik za zdravlje uspio je predstaviti prijedlog unutar prvih 100 dana mandata.

Plan je dočekan relativno pozitivno, iako izostanak procjene učinka na ovako politički osjetljivom području nije dobro primljen ni u Parlamentu ni među državama članicama, što bi moglo usporiti donošenje. Cilj je vratiti proizvodnju lijekova iz Azije u Europu i time ojačati opskrbu lijekovima.

Ocjena: 2/5

Konkurentno kružno gospodarstvo

Što je rekla VDL: „Platili smo cijenu stavljanja svoje budućnosti u ruke jednog dobavljača. I nećemo ponoviti istu pogrešku.“

Kako ide: Komisija je više puta obećala da će kružno gospodarstvo biti prioritet, spominjući ga u strategiji jedinstvenog tržišta, akcijskom planu za čelik i Kompasu konkurentnosti — no konkretnih poteza još nedostaje.

EU želi povećati recikliranje i ponovnu uporabu kritičnih sirovina kako bi smanjila ovisnost o Kini, ali industrija traži više sredstava i poticajnih politika. Planira se revizija pravila označavanja proizvoda i pojednostavljenje sustava plaćanja za prikupljanje otpada. Sveobuhvatni Zakon o kružnom gospodarstvu predviđen je za 2026.

Ocjena: 2/5

Bijela knjiga o budućnosti europske obrane

Što je rekla VDL: „Naša obrambena potrošnja mora porasti. Trebamo jedinstveno tržište za obranu. Moramo ojačati industrijsku bazu obrane. Poboljšati vojnu mobilnost. I razviti zajedničke europske projekte u obrani.“

Kako ide: Rezultati su mješoviti. Primjerice, Komisija predlaže 17,7 milijardi eura za vojnu mobilnost, što je mnogo više od sadašnjih 1,7 milijardi, ali i daleko ispod 75–100 milijardi koliko se smatra potrebnim.

U ožujku je predstavljen prijedlog „Sigurnosne akcije za Europu“ od 150 milijardi eura kredita za oružje, usvojen u svibnju. No Program za europsku obrambenu industriju (1,5 mlrd. eura za 2025.–2027.) i dalje je blokiran u pregovorima.

Bijela knjiga jest predstavljena u roku, ali jedinstveno tržište za obranu i dalje je utopija. Komisija pokušava, ali države članice pružaju otpor.

Ocjena: 3,5

Jednostavniji i fokusiraniji proračun

Što je rekla VDL: „Ovo će morati biti investicijska Komisija. No naš je proračun često previše složen ... Moramo biti mnogo usmjereniji na ulaganja u prioritete.“

Kako ide: Pojednostavljenje je ključna značajka prijedloga novog sedmogodišnjeg proračuna. Smanjen je broj programa kako bi se lakše preusmjeravala sredstva. Još je rano reći hoće li to stvarno olakšati život poduzetnicima, regijama i poljoprivrednicima, ali u odnosu na prethodni proračun više je novca predviđeno za paneuropske industrijske projekte i ulaganja.

Najteže pitanje bilo je uloga regija, koje troše značajan dio EU sredstava. Neke tvrde da prijedlog daje više moći nacionalnim vladama nauštrb njih.

Ocjena: 3/5

Novo omnibus zakonodavstvo

Što je rekla VDL: „Moramo pojednostaviti pravila kako bismo smanjili teret za poduzeća. I dati pravnu sigurnost o tome što očekujemo od njih.“

Kako ide: Von der Leyenina misija rezanja birokracije u punom je zamahu. U tijeku je najmanje devet omnibus paketa kojima se smanjuje regulacija u poljoprivredi, energiji, kemikalijama i drugim sektorima.

Prvi omnibus iz veljače smanjio je obveze izvještavanja o ekološkom otisku i lancima opskrbe. Komisija je istodobno dobila pohvale i kritike: organizacije civilnog društva i zastupnici optužuju je za netransparentnost i izbjegavanje demokratskog procesa, dok dio poduzeća tvrdi da ovakve promjene unose više nesigurnosti.

Ocjena: 2/5

Pakt o migracijama i azilu

Što je rekla VDL: „Obećala sam pristup migraciji koji je i pravedan i čvrst. Koji jamči suverenitet i solidarnost. S strožim pravilima, ali i jačim jamstvima za individualna prava. I radit ćemo na otvaranju legalnih putova.“

Kako ide: Prosječno. Migracijski pakt još nije stupio na snagu, ali već su ga zasjenili zahtjevi za strožim pravilima kontrole granica. Von der Leyen je odgovorila nizom mjera: sporazumi s trećim zemljama, povećanje proračuna za Frontex, ideja „povratnih centara“ za deportacije.

No postoji veliki jaz između ambicije i stvarnosti: povelja o ljudskim pravima ograničava mogućnosti deportacija, a sve više zemalja ponovno uvodi unutarnje granične kontrole, čime se narušava Schengen.

Ocjena: 3/5

Proširenje EU-a

Što je rekla VDL: „San Europe proteže se do Zapadnog Balkana, do Ukrajine, do Moldavije i dalje ... Podržavat ćemo te zemlje na njihovu zasluženom putu dok ne budu spremne pridružiti se našoj Uniji.“

Kako ide: Ne baš dobro. Nakon ruske invazije 2022., von der Leyen obećala je ubrzati ulazak Ukrajine i Moldavije. No, dvije godine nakon što su dobile zeleno svjetlo, njihovi pristupni procesi stoje zbog mađarskog veta. Istodobno, zemlje Zapadnog Balkana, čije kandidature traju već desetljeće, sve su frustriranije zbog sporog napretka.

Ocjena: 2/5

Trud: odličan. Rezultati: prosječni, zaključuje Politico.